Un parti grandi di e kasi tresshen studiante nobo ku for di aña di skol binidero ta bai studia na Hulanda a kaba di bai awe. No opstante tur informashon algun di e bùrsalnan di Kòrsou no tin un idea realista di nan kaminda di biba nobo, di e edukashon ku nan ta bai sigui òf di bida di studiante.
“Di tur manera e idioma ta meskos ke men esei ta un bentaha”, Kimberly Jansen (18) ta pensa, “asina lo mi sinti mi na kas lihé na Utrecht.” For di sèptèmber Kimberly ta bai studia Komunikashon i den su mes palabranan e no ta prekupá pa su emigrashon pa Hulanda. “Tur hende ta anda ku otro meskos ku aki. Segun mi no ta nesesario pa integra di bèrdè mes.”
Su amiga Naomi Elisabeth (17) ta bai Rotterdam pa studia HBO Rechten. E no tin un idea kla di su kamber di studiante. “Mi ta spera ku mi tin mi mes kushina i baño. Si mi mester kompartí esaki ku otro studiante esei si lo molestia mi.”
Jaïr Bakhuis ta bai studia Business, IT i Management na Haagse Hogescool. “Pero mi no sa si esaki ta un bon eskoho”, e ta atmití. “MI mèntòr a rekomendá e estudio aki i mi tin mas amigu ta bai Den Haag. Mi mes a bai Hulanda dies aña pasá pa delaster be.”
E importansha di e promé dos añanan
E ekspetativanan di Kimberly, Naomi i Jaïr segun Margit de Freitas, direktor di Stichting Studiefinanciering Curaçao (SSC), no ta un eksepshon. Un tèrser parti di e 297 bekadonan ku e aña aki ta sali pa Hulanda nunka no a yega di bai einan ainda i mayoria di e studiante nobonan aki semper a biba na kas di nan mayornan. “Hopi studiante di Kòrsou ta kambia di estudio i 55% no ta kaba nan estudio na Hulanda. E promé dos añanan ta esnan di mas importante. Si nan pasa esakinan nan lo sigui mas aleu tambe.
E parti di mas grandi di e studiantenan nobo ta basa nan eskoho riba bon konseho di mayor, amigu i mèntor riba e dianan di informashon di SSC. “E aña aki tambe nos a fókùs riba e guia seka eskoho di estudio ounke esaki no ta nos tarea na promé instansha”, De Freitas ta konta. “Lástimamente tur skol no ta duna sufisiente informashon tokante e diferente posibilidatnan, ta p’esei nos a adaptá nos manera di traha. Espesialmente e tèst di motivashon semper lo keda hunga un papel importante. Hopi alumno no ta pensa sufisientemente bon riba e motibu di nan eskoho di estudio.”
Hèimwe
Letice Braun (20) aña pasá a kue avion bai Rotterdam. E tambe a skohe impulsivamente, ounke e kos a sali di bon tòg. “Despues di hunga pòt na final ma resultá na International Communication and Management. Dankidjo e edukashon ta mashá na mi agrado. E aña aki mi a kue mi propedeuse ke men e studiament ta bai bon.”
Pa trata ku hèimwe e ta haña mas difísil. “Mi no a realisá delantá ku komo studiante na Hulanda hopi be bo ta bo so. M’a bai Kòrsou bèk Pasku. Ora ma bolbe yega Hulanda m’a pasa den momentonan difísil.